Strukturirano prikupljanje ideja, projekata i potreba izravno od građana dovodi do boljeg razumijevanja njihovih želja i prioriteta. Dosadašnja iskustva u provedbi zajedničkog planiranja proračuna pokazala su da građani imaju potrebu za manjim komunalnim akcijama koje bitno mogu utjecati na njihovo zadovoljstvo, sigurnost i kvalitetu života. Međutim, o potrebama za takvim akcijama često ne komuniciraju s nadležnim tijelima iz različitih razloga – nije im poznato nadležno tijelo, nisu sigurni hoće li njihov zahtjev biti prihvaćen, vremenski su ograničeni ili očekuju da nadležne službe prepoznaju taj problem. Proaktivnim pristupom prema građanima moguće je u kratkom roku prikupiti prijedloge komunalnih akcija i uz relativno mala sredstva povećati njihovo zadovoljstvo i kvalitetu života.
U procesu prikupljanja prijedloga građani ističu i kapitalne projekte, projekte koji premašuju raspoloživa proračunska sredstva, odnosno projekte koji nisu u nadležnosti lokalnih vlasti. Takvi prijedlozi imaju svoju savjetodavnu svrhu u odnosu na gradsku upravu jer ukazuju na prioritete i potrebe građana što u konačnici dovodi do boljih investicijskih odluka i pružanja boljih javnih usluga koje imaju širu podršku javnosti.
Rasprava o potrebama lokalne zajednice stvara partnerski odnos između grada, privatnoga sektora, civilnoga društva i građana jer omogućava građanima da bolje shvate procese gradske uprave i ograničenja u radu uprave, a gradskoj upravi omogućava da bolje informira građane o svom radu.
Bolje razumijevanje rada gradske uprave i njenih ograničenja jača povjerenje građana u institucije i njihove predstavnike te podiže razinu političke kulture i povjerenje u procese odlučivanja. Na taj se način promovira transparentnost i odgovornost što smanjuje mogućnost i percepciju korupcije i pogodovanja u radu javne uprave.
Bolje međusobno razumijevanje grada i lokalne zajednice te proaktivan pristup grada i realizacija projekata koje su izabrali građani dodatno osnažuje i motivira građane na aktivnije djelovanje u zajednici.